Terme Dobrna moderno su i dinamično lječilišno-turističko središte. Toplice spajaju prirodne datosti i modernu medicinsku znanost, što ih svrstava u sam vrh slovenskog turizma.
U prapovijesti su izgradili utvrđeno naselje na obližnjem brdu Gradišče, a o ranoj naseljenosti svjedoči i pronalazak 500 keltskih novčića u depou. Nalazi svjedoče da je Dobrno bilo poznato i Rimljanima. Vjerojatno su već tada počeli koristiti toplu vodu Dobran. Za to su znali i prvi slovenski doseljenici, kako su gornje naselje nazvali Toplice. Donje naselje dobilo je ime Dobrna po dobu, koji je bio tipično drvo uokolo. Toplice Dobrn i termalni izvor prvi se put spominju 1403. godine. Tada su ih dobili Sigmund i Andrej Dobrnska.
Termalna voda počela se sustavno iskorištavati početkom 17. stoljeća, kada je podignuta prva zgrada, zametak kasnijeg Zdraviliškog doma. Važne korake u razvoju lječilišta napravili su njegovi vlasnici – obitelji Gačnik/Schlangenburg, Dienersperg i Hoyos. Sredinom 19. stoljeća lječilište je kupila štajerska zemaljska vlada, a 1908. postalo je državno vlasništvo. U razdoblju prve Jugoslavije toplice su najprije potpadale pod nadležnost Mariborske, a kasnije pod Dravsku banovinu. Nakon Drugog svjetskog rata fenomen masovnog turizma odrazio se i na lječilište Dobrna koje je postalo dostupno širim slojevima stanovništva.
Pristup: Zagreb – Krapina – granični prijelaz Đurmanec – Celje – Vojnik – Terme Dobrna cca 135 km